VIJESTI

Krešimir Sever: Treba jačati sindikate radi zaštite radničkih interesa i kako se ne bi dopustila prevlast kapitala nad radom

Izvor: NOVI LIST - Upozorio je na problem gubitka radnih mjesta u budućnosti zbog uvođenjanovih tehnologija i procesa, što sepreviše olako shvaća

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever istaknuo je u utorak važnost sindikata za jačanje radničke pozicije i utjecajana zakone i postupke u društvu, kako bi se bolje zaštitili radnički interesi i ne bi dopustila prevlast kapitala nad radom. Sever je na tribini o sindikatima i demokraciji u Hrvatskoj ustvrdio da slabljenjem sindikata slabi svako društvo, pa i hrvatsko, a radništvo ostaje na milost i nemilost poslodavcima i političkim elitama.

Ocijenio je da socijalno partnerstvo u Hrvatskoj još nije dosegnulo razinu zapadnoeuropskih zemalja, aposlodavci traže fleksibilizaciju radnog zakonodavstva kako bi izvukli što više nove vrijednosti iz radnika.

Podsjetio je kako je ukupna pokrivenost kolektivnim ugovorima u Hrvatskoj na razini 46 posto, a u privatnomsektoru samo 20 posto. Upozorio je na problem gubitka radnih mjesta u budućnosti zbog uvođenjanovih tehnologija i procesa, što sepreviše olako shvaća.

Matija Kroflin iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja ocijenio je kako je danas situacija različita u odnosu na onu prije desetak godina, kada je Europska komisija podržavala smanjenje cijene rada, a danas ju zbog nedostatka rade snage treba povećati.

Visoke božićnice uz niske plaće su “šepavo” ostvarenje

Predsjednica Sindikata novinara Hrvatske, ujedno i predsjednica Europske federacije novinara Maja Sever upozorila je kako zaposlenici u medijima, osobito lokalnima, rade prekarno i nisu pokriveni kolektivnim ugovorima, a ta se tema ne bi trebala otvarati samo pred izbore.

Ustvrdila je kako je 2014. donesen loš Zakon o radu, koje su kasnije vlade nastavile primjenjivati. Pohvalila se da su pregovorima uspjeli izboriti lijepe božićnice no plaće nekih zaposlenika još uvijek su vrlo niske, navodeći primjer TV snimateljice koja radi za 5000 kuna.

Nadovezavši sa na to, izvanredni profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta Dragan Bagić upozorio je kako je osiguravanje visoke božićnice uz niske plaće “šepavo” ostvarenje. Dodao je kako je relativno lako mobilizirati članstvo protiv političkih elita, ali ne i protiv poslodavca.

Bagić je upozorio na promjene na tržištu rada, jer se iz faze viška radne snage došlo do manjka zaposlenih. Sada pitanje plaća radnika i njihove kupovne moći postaje ključno i na to se treba koncentrirati u kolektivnom pregovaranju.

Ocijenio je kako je u Hrvatskoj sindikalno članstvo još uvijek relativno dobro kapacitirano (22 posto zaposlenih) u odnosu na druge europske zemlje, osobito istočnoeuropske.

Tribinu su organizirali Zaklada Friedrich Eberti Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo.

Sve više mlađih generacija želi uvođenje četverodnevnog radnog tjedna, evo što na to kažu sindikati i poslodavci

Izvor: TPORTAL.HR

MANJE RADNIH SATI

Četverodnevni radni tjedan želja je sve većega broja mladih koji teže uravnoteženju poslovnog i privatnog dijela života, dok poslodavci poručuju da nema formalnih prepreka za njegovo uvođenje, a sindikalci upozoravaju na oprez i izbjegavanje desetosatnog radnog dana. U četverodnevnoj organizaciji radnog tjedna zaposleni rade četiri dana po osam sati, a primaju plaću za pet dana. Time se broj radnih sati u tjednu smanjuje s 40 na 32. Ideja skraćenja radnog tjedna nije tako nova, a pionir je kao i u mnogim drugim industrijskim rješenjima bio Henry Ford.

On je 1926. godine skratio radni tjedan u svojim tvornicama sa šest na pet dana. Ford je uvidio da, imaju li radnici na raspolaganju vikend tj. dva slobodna dana, onda žele kupiti auto kako bi mogli negdje otići. U biti, shvatio je da ljudi trebaju više vremena kako bi stigli potrošiti zarađeni novac, a želio je i prodati što više automobila svojim radnicima. Iako su mnogi mislili da će takav potez smanjiti produktivnost, dogodilo se suprotno. Radnici su pokazali veću produktivnost i lojalnost nego prije.

Fordov potez odjeknuo je Amerikom i potaknuo velikbroj štrajkova u kojima su radnici tražili petodnevni radni tjedan.

Osmosatni radni dan i 40-satni radni tjedan su od početka 1940-ih postali standardna praksa u raznim industrijama diljem svijeta.

To će potrajati desetljećima, no zbog napretka tehnologije, a u zadnje vrijeme pandemije i rada od kuće te odustajanja milenijalca i generacije Z od prekovremenih radnih sati, ideja o daljnjem skraćenju radnoga tjedna počinjedobivati na zamahu. U nekim zemljama i industrijama poslodavce na skraćenje radnog tjedna tjera i nedostatak radnika.

Sindikalci: Težiti ravnoteži privatnog i poslovnog

O četverodnevnom radnom tjednu raspravlja se i u Hrvatskoj. Dosta tvrtki uvelo je rad od kuće, a većinom su u IT sektorukoji dopušta veću fleksibilnost rada nego drugi.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever upozorava da četverodnevni radni tjedan ne bi trebao biti organiziran u četiri dana po deset radnih sati.

"Nakon desetosatnog radnog dana radnik nema vremena niza što drugo u tom radnom danu”, kaže Sever za Hinu i ističe da bi provedba četverodnevnog radnog tjedna bila dobra samo kada bi se radno vrijeme skratilo s40 na 32 sata, no tvrdi da je to u Hrvatskoj teško izvedivo.

"Poslodavci ne bi dobro reagirali, jer se i sada žale kada zagovaramo smanjenje radnih sati", kaže on.

Treba težiti ravnoteži privatnog i poslovnog, jer odmorančovjek koji ima vremena za sebe uz svoj posao, vjerojatno će odbiti ponude za posao drugih i ako nude povišicu, smatra Sever.

Poslodavci: Formalne zapreke nema

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) poručuju da je uvođenje četverodnevnog radnog tjedna odavno dopušteno, no da Zakon o radu određuje kako je puno tjedno radno vrijeme 40 sati, a da ga poslodavac može raspodijeliti u četiri, pet ili šest dana.

Želi li poslodavac uvesti četverodnevni radni tjedan, nema prepreka za to, kažu.

"Ako postoji dogovor između radnika i poslodavaca da se radi 35 sati tjedno, ili četiri dana u tjednu, ne vidimo razlogda se takva organizacija rada onemogući zakonskim odredbama; međutim, isto to bi trebalo vrijediti i za dogovor, ukoliko postoji interes obje strane, da se radi i više radnih sati od 'propisanog'”, poručuju iz HUP-a.

Napominju da je pandemija ubrzala digitalizaciju, donijela značajne promjene u organizaciji rada, poput rada na daljinu, ali i većeg razumijevanja ravnoteže između privatnog i poslovnog dijela života.

Razvoj tehnologije donio je platformski rad, dijeljenje poslova ili zaposlenika, povremeni rad ili rad preko vaučera. Sve su to oblici rada koji su realnost i koji se ne bi trebali administrativno ograničavati, kažu iz HUP-a.

"Istovremeno, suočavamo se sa značajnim nedostatkom radne snage, prvenstveno zbog demografskih procesa. U takvoj situaciji nužno je omogućiti znatno veću fleksibilnost, kako radnicima tako i poslodavcima", rekli su.

Zato HUP inzistira na donošenju novih zakonskih rješenja koja će zrcaliti stvarno stanje na tržištu rada.

Budući da je Hrvatska orijentirana na turizam, teško je skratiti radni tjedan i zbog manjka radne snage, kažu poslodavci.

"Sve to, naravno, ne bi trebalo spriječiti poduzeća koja ostvaruju pomak u produktivnosti te mogu ponuditi fleksibilnije uvjete rada, da smanje broj radnih dana te tako ulože u zadovoljstvo svojih zaposlenika”, kažu u HUP-u.

Napominju da je se u Hrvatskoj u radno vrijeme uračunava i dnevna stanka, što nije slučaj u većini drugih zemalja u EU, tako da Hrvati zapravo trenutno formalno rade 37,5 sati tjedno.

Prekomjerni rad nije jamstvo bogatstva

Ideja da prekomjernim radom možemo ostvariti bogatstvo nikada nije izravno dokazana.

Stvari možemo gledati i na drugačiji način, prenosi CNBC. Nisu svi bogataši bogati isključivo zbog količine rada i vremena koje su uložili.

Nakon pandemije pojavio se pokret masovnih otkaza (The Great Resignation), tihog davanja otkaza (Silent Quitting), a intenzivirano je i uvođenje četverodnevnog radnog tjedna, jer zaposleni, slično kao u Fordovim tvornicama, žele dovoljno vremena za sebe i svoje slobodno vrijeme, ne dovodeći u pitanje učinkovitost i produktivnost na poslu.

Osnivačica i upravna direktorica organizacije 4 Day Week Global Charlotte Lockhart, kaže za CNBC da upravo to stoji iza pokreta četverodnevnog radnog tjedna. Kaže da će petodnevni radni tjedan otići u povijest isto kao i šestodnevni i sedmodnevni.

"U 21. stoljeću vidimo da ljudi ne žele niti će raditi tolike sate kada vide da može i drugačije", rekla je Lockhart za CNBC.

Četverodnevni radni tjedan smatra budućnošću rada zbog kojeg ćemo naposljetku imati i bolje društvo.

Istraživanje 4 Day Week Globala na 33 kompanije s četverodnevnim tjednom u SAD-u, Australiji i Irskoj, pokazalo je da su zadovoljstvo i produktivnost porasli za 8,4 posto u prosjeku za vrijeme šestomjesečnog istraživanja, a za 37,55 posto u odnosu na prošlogodišnje razdoblje.

Sever: Građani su ozlojeđeni, ovo je strašan udar na kućne proračune

Izvor: HRT - O poskupljenjima i svemu što je prvih dana građanima donijelo uvođenje eura u Hrvatskoj u Dnevniku HTV-a govorio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. S njim je razgovarala Zrinka Grancarić.

Sever je rekao da telefoni od jučer neprestano zvone - zovu izrazito nezadovoljni, ljutiti građani.

- I na nas sindikate jer smo im mi govorili da se ne bi smjelo dogoditi ovakvo povećanje cijena koje se događa. Ono se doista događa na sve strane. I kad s druge strane slušam trgovce, koji govore da ništa kod njih nije poskupjelo, onda ne znam što se događa jer građani neprekidno govore da je u velikim, ali i malim trgovinama, posebno pekarnicama i drugim uslužnim djelatnostima, da je došlo do golemog poskupljenja, a ne blagog zaokruživanja cijena. Tu se radi o poskupljenjima od 10, 15, 18, 20 i više posto, naglasio je Sever.

Rekao je da potrošačka košarica u eurima zasad nije izračunata jer se ne zna što je sve i koliko u ovom trenutku poskupjelo.

- S različitih strana dolaze različite informacije, dodao je.

Strašan udar na kućni proračun

- Ono što je sigurno - građani su silno ozlojeđeni, ovo je strašan udar na kućne proračune. Posebice kad je riječ o hrani, ali i ne samo o hrani. Poskupjele su razne usluge. Sve ono što smo govorili o iskustvima drugih zemalja, da će poskupljivati samo na drugoj decimali, kod centa, međutim događa se da se pomiče 50, 60 centi, pa i euro, ističe.

Smatra da se ne bismo s tim trebali pomiriti i da su krive i same vlasti.

- Mi smo od kraja 2021. godine upozoravali da treba krenuti s pripremama uvođenja crnih lista po uzoru na susjednu Sloveniju i druge zemlje. Da treba pomoći nevladine udruge, organizacije civilnog društva, potrošačke udruge koje mogu formirati i portale na kojima će se to vrlo jasno pratiti. Da se usporedno s tim vrlo jasno uključi i javni nadzor, bilo da je riječ o poreznom nadzoru, Državnom inspektoratu, koji će ulijetati, koji će pratiti. Međutim, govorilo se da mi pretjerujemo, s druge strane tu je riječ o uzajamnom povjerenju koje se gradi, gdje se sad pokazalo to uzajamno povjerenje, gdje se sve lomi na građanima. Trgovci govore - poskupjeli su im opskrbljivači, dobavljači, oni su zaokruživali cijene, onda još malo zaokruže i trgovci, a sve skupa se slomi na građanima, rekao je.

Dodao je da je teško uprijeti prstom tko je najviše kriv - proizvođači, dobavljači ili trgovci.

Zamrzavanje cijena smatra rizičnim

- Ono može nešto donijeti u kraćem razdoblju. Onih devet artikala čije su cijene bile zamrznute pomoglo je najsiromašnijima. I dobro je da to još uvijek traje. Proširiti obuhvat je moguće. Međutim, s druge strane doći će do uigrane ekipe trgovaca i dobavljača koji će početi zazivati umjetne nestašice svega toga što je zapravo u kontroliranim cijenama, što bi moglo izazvati negativan efekt. Pitanje je ima li Vlada model i način, u tim uvjetima, sa zakašnjelim reakcijama, krenuti u porezne nadzore i sve druge te naći neka rješenja, upitao je.

Inflacija 13 posto, cijene hrane i pića rasle su 20 posto

- Teško je reći je li to bilo opravdano. Jer u svijetu cijene hrane neprekidno padaju, posljednjih šest mjeseci. U Hrvatskoj rastu. Mi smatramo da nije bilo opravdano. Proizvođači najgore prođu. Kupci krajnji najgore prođu. Između njih su oni koji su dizali i manipulirali cijenama. Dobavljači, prerađivači, na kraju trgovci kukaju da nisu dizali svoje marže, ali ne vidimo da je netko od njih stradao. Nužno je da sjednu vlasti na jednu stranu, Obrtnička komora, Gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, trgovci i proizvođači - rješenje se mora naći, istaknuo je.

- Podizanje plaća samo je jedan od mehanizama, na jednoj strani se cijene moraju staviti pod nadzor, na drugoj strani plaće i mirovine moraju rasti. Umirovljenici u ovome prolaze sasvim sigurno najgore, a uz njih i velik dio hrvatskih građana koji imaju izuzetno niska primanja. Ovo što se događa krajnji je bezobrazluk prema svima i rješenje se mora naći koliko god tvrdo bilo, poručio je.