VIJESTI

Prosječna neto plaća za lipanj 2023. iznosila je 1150 eura

Izvor: DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

U odnosu na svibanj, prosječna neto plaća za lipanj nominalno je viša za 1,5%

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za lipanj 2023. iznosila je 1150 eura, što je u odnosu na svibanj 2023. nominalno više za 1,5%, a realno za 0,6%.  Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za lipanj 2023. iznosila je 1590 eura, što je u odnosu na svibanj 2023. nominalno više za 1,8%, a realno za 0,9%.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za lipanj 2023. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 1 943 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 742 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za lipanj 2023. bila je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 829 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 969 eura.

U lipnju 2023. bilo je prosječno 175 plaćenih sati, što je u odnosu na svibanj 2023. manje za 4,4%. Najveći broj plaćenih sati bio je u djelatnosti Vodni prijevoz (183), a najmanji u Djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (151).

Medijalna neto plaća za lipanj 2023. iznosila je 991 euro, dok je medijalna bruto plaća iznosila 1327 eura.

Cijene u srpnju 2023. više za 7,3% u odnosu na srpanj prošle godine

Izvor: DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU - Najveći porast ostvaren u skupinama Restorani i hoteli te Hrana i bezalkoholna pića

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u srpnju 2023. u odnosu na srpanj 2022. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 7,3%, dok su u odnosu na lipanj 2023. (na mjesečnoj razini) u prosjeku više za 0,2%.

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Restorani i hoteli, za 14,6% (doprinos porastu od +0,73 postotna boda), Hrana i bezalkoholna pića, za 12,6% (+3,34 postotna boda), Odjeća i obuća, za 11,3% (+0,69 postotnih bodova), Razna dobra i usluge, za 10,0% (+0,62 postotna boda), Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 9,3% (+0,54 postotna boda), Rekreacija i kultura, za 7,5% (+0,39 postotnih bodova), Zdravlje, za 7,1% (+0,22 postotna boda), Alkoholna pića i duhan te Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, po svakoj skupini za 6,4% (doprinos porastu od +0,32 postotna boda u skupini Alkoholna pića i duhan te +1,09 postotnih bodova u skupini Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva).

Porast cijena na godišnjoj razini ublažio je pad cijena u skupini Prijevoz, za 3,7% (doprinos padu od -0,52 postotna boda).

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u srpnju 2023. u odnosu na srpanj 2022. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 8,0%, dok su u odnosu na lipanj 2023. (na mjesečnoj razini) u prosjeku više za 1,1%.

Pokret otpora širi se Hrvatskom: Sve je više gradova koji zaobilaze zabranu rada nedjeljom

Izvor: VEČERNJI LIST - RUPA U ZAKONU

Krešimir Sever o proglašavanju sajmenih dana: 'Najozbiljnije turističke zemlje se trude da nedjeljom ne rade'

Ako se strpljivo traži, nađe se neka rupa u zakonu pa se prišije zakrpa koja prekrije osnovne namjere zakonodavca. Tako je i u slučaju zabrane rada nedjeljom koju neki gradovi i općine zaobilaze proglašavajući sajmene dane.

Krenulo je od manjih sajmišnih gradova poput Hvara i Umaga kojima se u četvrtak priključio i dosad najveći – Split. Gradonačelnik Ivica Puljak proglasio je 13., 15., 20. i 27. kolovoza te 3., 10., 17. i 24. rujna sajamskim danima.

Puljak smatra da novi Zakon o trgovini može ugroziti egzistenciju malih obrtnika i trgovina, posebno onih koje ovise o turističkoj sezoni pa im je svaki radni dan važan. Lokalni čelnici pozivaju se na ovlasti koje im je dao Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te na Zakon o trgovini koji je od zabrane rada nedjeljom izuzeo prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama. Zamjenica gradonačelnika Crikvenice Ivona Matošić Gašparović kaže nam da se iznimno veseli što je Hrvatski sabor donio odluku o proglašenju blagdana neradnim danima i ograničio rad nedjeljom, no svake godine 14. kolovoza slavi se kod njih, veli, Dan grada Crikvenice, a 15. kolovoza blagdan Velike Gospe, nebeske zaštitnice grada.

– Tim povodom tradicionalno se već dugi niz godina održava sajam autohtonih proizvoda i rukotvorina. S obzirom na to da svi građani i naši gosti svake godine s nestrpljenjem iščekuju sajam povodom Vele Gospe, odlučili smo zadržati ovu dugogodišnjutradicijui 15. kolovoza proglasiti sajamskim danom – pojašnjava.

To je zaobilaženje same svrhe zakona i podilaženje trgovcima, tvrdi sindikalist Krešimir Sever.

– Zakon je jasno išao u pravcu da nedjeljom trgovine ne rade. Nema opravdanog razloga zašto bi trgovine trebale raditi i nedjeljom jer sve što nam treba možemo nabaviti ostalih šest dana. Sve što se trošilo u nedjelju, prebacit će se na druge dane, što se i vidjelo po prvim rezultatima fiskalizacije. Osim toga, U Hrvatskoj građani nemaju previše novca da bi sedmi dan išli u trgovinu i dodatno trošili. Treba se pomalo odmicati od potrošačkog, kupovnjačkog mentaliteta koji su nam nametnule agresivne reklame i trgovački lanci koji su nas usmjerili prema tome da je bit života u kupovanju. Osim radnika koji rade nedjeljom u trgovinama, ovim zakonom štite se na neki način i građani od njih samih, da im potrošački mentalitet ne preuzme osobnost – smatra Sever. A što s turistima?

– Najozbiljnije turističke zemlje trude se da im trgovine nedjeljomne rade. Ne rade u Njemačkoj, Belgiji, Austriji i Švicarskoj koja ima tri puta veći prihod od turizma od nas. A jošŠvicarska nije propala. Bit je da se turiste usmjerava u turističke kapacitete koji nedjeljom rade, dakle u restorane, hotele, kafiće i sportske objekte pa da tamo troše. Sam turizam kao opravdanje za rad nedjeljom jednostavno ne stoji – kaže Sever.

Poteze gradova koji proglašavaju sajmene dane komentirao je i Ljubo Jurčić. - Rad trgovina nedjeljom i blagdanima nema nikakav pozitivan niti financijski niti (makroekonomski) gospodarski učinak. Iz tih razloga trebalo je zabraniti rad svim nedjeljama i blagdanima. Zbog načina, kulture života i tradicije pekare i kiosci trebaju nedjeljom raditi do 10 sati, a cvjećarnice cijeli dan. Također u prosincu, dvije nedjelje prije Božica, trgovine bi trebale raditi. U turističkim mjestima suvenirnice i trgovine sportskom opremom za vrijeme turističke sezone mogu raditi cijeli dan, svaki dan uključujući nedjelju i blagdane... Ostale trgovine ne - kaže za Večernji list ekonomist.

U Puli će prema prvoj odluci gradonačelnika Filipa Zoričića 15. kolovoza biti omogućena prodaja na kioscima, štandovima, ambulantna prodaja i ostala slična prodaja na otvorenom, kao dio sajamskih događanja i javnih manifestacija, od 8 sati do 24 sata, a jučer je donio i drugu o proglašenju svih nedjelja u kolovozu i rujnu sajamskim danima. Uz isto obrazloženje koje je dao i Puljak.

– Prigodna prodaja na sajmovima i javnim manifestacijama u skladu Zakonom o trgovini može se obavljati isključivo na otvorenom prostoru na kojem se održava manifestacija, i dalje se ne može obavljati trgovina u zatvorenim prostorima. Ovom odlukom želimo pomoći barem dijelu malih obrtnika i omogućiti im rad u srcu turističke sezone – kaže Zoričić. Sajmeni dan 15. kolovoza proglasio je i Umag, također u "svrhu promidžbeno-turističkih aktivnosti", pa će se na blagdan Velike Gospe održati Umaški ljetni sajam. Gradonačelnik Vili Bassanese pozvao se, kao i ostali, na članak 48. Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi. Zatražili smo komentar Ministarstva financija koje nas je uputilo na Ministarstvo pravosuđa i uprave, a ono na Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Odgovor čekamo.